RADNA TERAPIJA
Radna terapija je zdravstvena djelatnost koja je u Republici Hrvatskoj zakonski regulirana u srpnju 2009. godine, Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09).
Radna terapija je usmjerena na procjenu i intervenciju izvedbe i uključenosti u aktivnosti dnevnog života koje su osobama važne i neophodne u svakodnevnom životu te koje odražavaju njihove uloge u obitelji i društvu, koje doprinose dobrobiti, kako njih samih, tako i zajednice.
Radna terapija se temelji na filozofiji da su zdravlje i blagostanje povezani sa sudjelovanjem u svakodnevnim aktivnostima i time kako provodimo svoje vrijeme.
Radnoterapijska intervencija uključuje niz postupaka koji su usmjereni na poboljšanje vještina, samostalnosti i sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima te povećanju kvalitete života.
Prema članku 38. Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09), radnoterapijska djelatnost uključuje:
- radno-terapijsku procjenu i analizu izvođenja aktivnosti dnevnog života koje obuhvaćaju područje samozbrinjavanja, produktivnosti i aktivnosti slobodnog vremena,
- radno-terapijsku procjenu i analizu senzomotoričkih, kognitivnih i psihosocijalnih sposobnosti te njihov utjecaj na izvođenje aktivnosti dnevnog života,
- radno-terapijsku procjenu i analizu stambenog, radnog i društveno-kulturološkog okruženja u kojem se odvijaju svakodnevne aktivnosti,
- promicanje, uspostavljanje, obnavljanje, održavanje i /ili modificiranje izvođenja aktivnosti samozbrinjavanja (hranjenje, oblačenje, osobna higijena, kupanje, funkcionalna mobilnost),
- promicanje, uspostavljanje, obnavljanje, održavanje i /ili modificiranje izvođenja produktivnih aktivnosti (aktivnosti u kućanstvu i zajednici, profesionalne uloge i zadaci, briga o drugima, volonterski rad),
- promicanje, uspostavljanje, obnavljanje, održavanje i /ili modificiranje izvođenja aktivnosti slobodnog vremena (igra, razonoda, hobiji, rekreacija i odmor),
- promicanje, uspostavljanje, obnavljanje i održavanje senzomotoričkih, kognitivnih i psihosocijalnih komponenti aktivnosti upotrebom različitih terapeutskih pristupa, metoda i tehnika,
- prilagođavanje stambenog, radnog i društvenog okruženja sposobnostima i potrebama pojedinca,
- savjetovanje i edukaciju pojedinca, skupina, članova obitelji, stručnjaka, studenata i drugih osoba,
- mjerenje ishoda radnoterapijske intervencije,
- vođenje radnoterapijske dokumentacije,
- planiranje i provedbu istraživanja o utjecaju svakodnevnih aktivnosti na unapređenje zdravlja i kvalitete života s ciljem razvijanja radnoterapijske prakse zasnovane na dokazima.
Prema podacima iz Registra HKZR (srpanj, 2018) u Republici Hrvatskoj je 576 prvostupnika radne terapije s odobrenjem za samostalan rad. Kako dio članova ne radi u struci, a dio je u potrazi za poslom otišao izvan RH, tako je i broj radnih terapeuta koji obavljaju djelatnost u RH znatno manji od tog broja.
COTEC-ovo izdanje Summary of the Occupational therapy profession in Europe 2018 navodi da je broj radnih terapeuta na 100 000 stanovinika u nekim europskim zemljama slijedeći: