Poštovani članovi,

planovi trajnog usavršavanja za 2021. godinu objavljeni su u obliku popisa ustanova koje su poslale planove tranog usavršavanja.

Poštovane kolegice i kolege,

Strukovni razred za djelatnost radne terapije HKZR za svoje članove organizira predavanje pod nazivom: “Neurorazličitost u svakodnevnom životu: Razumijevanje deficita pažnje/hiperaktivnog poremećaja (ADHD-a)”. Predavanje će održati dr.sc. Andreja Bartolac, vd. pročelnica Studija radne terapije, Zdravstveno veleučilište Zagreb, u petak, 5. ožujka 2021.g., u 19:00 sati,  putem Microsoft Teamsa. Predviđeno trajanje je 90 minuta.

Predavanje će obuhvatiti sljedeće teme:

• Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD)
• Postoji li ADHD? Prevalencija, simptomi i komorbiditet
• Neuroznanstvena utemeljenost poremećaja
• To su zločesta djeca: Razumijevanje razloga ponašanja djeteta s ADHD-om – biološka podloga ponašanja
• Izvršne funkcije u temelju teškoća sa samoregulacijom: izazovi u svakodnevnim okupacijama
• Posljedice ADHDa na socijalizaciju
• ADHD u adolescentnoj i odrasloj dobi
• Procjena i primjeri intervencija
• ADHD u kontekstu neurorazličitosti i “nevidljivih teškoća”

SR DRT će bodovati predavanje za sudionike, a sudjelovanje je besplatno.

Molimo sve članove koji su zainteresirani za navedeno predavanje da se prijave putem obrasca u nastavku ili ovdje.

Prijave se zatvaraju 05.03.2021 u 12:00.

Skoro 6.000 zdravstvenih djelatnika sudjelovalo na webinaru “Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19“

Skoro šest tisuća zdravstvenih radnika, članova devet komora u zdravstvu, sudjelovalo je u četvrtak, 18. veljače na 2. webinaru “Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19“. Webinar je organiziran u sklopu javnozdravstvene kampanje Imaš znanje, budi primjer! koju je u siječnju pokrenulo devet komora, a čiji je cilj dodatno informirati zdravstvene djelatnike o svim aspektima cijepljenja protiv COVID-19.

Kako se zdravstveni radnici nose s COVID-19 i kako izgleda njihov svakodnevni rad s pacijentima za vrijeme epidemije neka su od pitanja na koje su sudionici odgovorili na ovom webinaru. Webinar se dotaknuo i straha od zaraze i od epidemije kojeg proživljavaju i zdravstveni radnici.

Webinar je počeo intervjuom sa specijalistom ginekologije i porodništva  Borisom Ujevićem, prim. dr.med., koji je vodila Vesna Štefančić Martić, dr.med. Doktor Ujević dao je odgovore na ključna pitanja o cijepljenju trudnica ili dojilja te pitanja o tome utječe li cijepljenje na plodnost žena ili muškaraca.

Sudionici webinara bili su fizioterapeutkinja Iva Lončarić Kelečić, dipl. physioth., radiološka tehnologinja Monika Likić, mag. radiol. tech., predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Anita Lauri Korajlija, glavna sestra Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Danijela Miše, mag.med.techn.iprimalja Banana Kunina, bacc.obs. Webinar su moderirali dr. sc. Biljana Kurtović, magistra sestrinstva i dopredsjednik Hrvatske komore fizioterapeuta Zoran Filipović, bacc. physioth.
Pogledajte webinar http://bit.ly/Zdravstveni_djelatnici_u_borbi_s_COVID19

Zaključak i poruka webinara je, složili su se sudionici,  da su se od samog početka pandemije i bespoštedne borbe s COVID-19 zdravstveni djelatnici  iznimno brzo prilagodili novim i iznimno teškim uvjetima, rada bez obzira koliko oni izazovni i nepoznati bili u danom trenutku. Tijekom cijele godine, koliko traje iznimno teška i stresna bitka s virusom, zadržali su entuzijazam i pokazali ogromnu hrabrost, snalažljivost i požrtvovnost te iznad svega znanje i profesionalizam. Zdravstveni profesionalci  složili su se oko toga zašto je važno da se zdravstveni radnici cijepe –  oni time čuvaju sebe, svoje kolege i svoje obitelji, ali i svoje pacijente i njihove obitelji.

U drugom dijelu webinara sudionici su sat vremena odgovarali na pitanja gledatelja webinara, koja su se između ostalog odnosila na burn out sindrom kod zdravstvenih djelatnika, na razinu sigurnosti i zaštite od zaraze na radnim mjestima te na svakodnevni rad s pacijentima za vrijeme COVID-19. Na kraju webinara istaknuto je da je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 14. veljače bilo cijepljeno nešto više od 32.400 zdravstvenih djelatnika što je oko 44 posto svih zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj.

Organizatori webinara su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora, koje su ujedno i nositeljice kampanje Imaš znanje, budi primjer!.

Više o cijepljenju i o kampanji pročitajte na www.budiprimjer.hr

Kako se zdravstveni radnici nose s COVID-19? Kako izgleda svakodnevni rad s pacijentima za vrijeme COVID-19? Boje li se zdravstveni radnici COVID-19? Kako se nositi sa strahom od zaraze? Može li cijepljenje utjecati na plodnost žena i muškaraca? Smiju li se žene koje doje cijepiti? Smiju li se trudnice cijepiti?

Odgovore na ova, ali i druga pitanja dobit ćete na webinaru Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19, u četvrtak, 18. veljače od 18 do 20 sati, pri čemu je punih 60 minuta predviđeno za vaša pitanja.Webinar organizira devet komora u zdravstvu u sklopu javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primjer!”.
Webinar će se bodovati za članove naše komore, a sudjelovanje je besplatno.

Na početku webinara će specijalist ginekologije i porodništva  Boris Ujević, prim. dr.med.  kroz intervju koji će voditi Vesna Štefančić Martić, dr.med. dati odgovore na ključna pitanja o cijepljenju trudnica ili dojilja te pitanja o tome utječe li cijepljenje na plodnost žena ili muškaraca.

Sudionici webinara su fizioterapeutkinja Iva Lončarić Kelečić, dipl. physioth., radiološka tehnologinja Monika Likić, mag. radiol. tech., predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Anita Lauri Korajlija, glavna sestra Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Danijela Miše, mag.med.techn.iprimalja Banana Kunina, bacc.obs.

Moderatori webinara bit će dr. sc. Biljana Kurtović, magistra sestrinstva i dopredsjednik Hrvatske komore fizioterapeuta Zoran Filipović, bacc. physioth.

Prijavite se na webinar ovdje:  https://rebrand.ly/Prijavi-se-na-drugi-webinar

U četvrtak ćete, prije webinara, mailom dobiti link za spajanje na webinar.

Snimku prvog webinara “Vrhunski hrvatski stručnjaci o cijepljenju protiv COVID-19”, održanog krajem siječnja, pogledajte ovdje https://bit.ly/Pogledaj_webinar_o_cijepljenju

Organizatori webinara su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

Opsežno istraživanje stavova zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj

ČAK 73 % ZDRAVSTVENIH RADNIKA ŽELI SE CIJEPITI ILI SE VEĆ CIJEPILO PROTIV COVID-19

Čak 73 posto zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj se ili već cijepilo (24 %) ili se planira cijepiti (49 %) protiv COVID-19.  76 % zdravstvenih djelatnika vjeruje u sigurnost cjepiva, što je visoka razina povjerenja. 10 % je zdravstvenih djelatnika koji se ne planiraju cijepiti, a nisu preboljeli COVID-19 te nisu zaštićeni antitijelima. Ovo je tek dio rezultata velikog istraživanja stavova zdravstvenih djelatnika koje smo proveli u siječnju s još osam komora u zdravstvu.

U istraživanju je sudjelovao značajan broj zdravstvenih djelatnika – članova komora, skoro devet tisućaliječnika, medicinskih sestara, fizioterapeuta, primalja, stomatologa, medicinskih biokemičara, psihologa, ljekarnika, radnih terapeuta, sanitarnih inženjera i radio-tehnoloških i medicinsko-laboratorijskih djelatnika koji su odgovorili na anketni upitnik upućen svim članovima komora[1].  

19 % zdravstvenih radnika bilo zaraženo koronavirusom

Zanimljiv podatak ovog istraživanja je da su 2 od 10 ispitanika 19 % potvrdila da su bili zaraženi koronavirusom. Oko polovice zdravstvenih djelatnika (ispitanika) smatra vjerojatnim mogućnost da se zaraze (56 %), a podjednak broj ih smatra COVID-19 izuzetno opasnom i opasnom bolešću (55 %).

Zdravstveni djelatnici su kroz skalu od 1 do 7 procjenjivali svoje stavove o nekoliko psiholoških prediktora koji ključno utječu na odluku svakog pojedinca o cijepljenju. Spremnost na cijepljenje značajno je veća kod onih zdravstvenih djelatnika koji smatraju da su cjepiva sigurna, koji ne potcjenjuju opasnost od COVID-19, koji manje važu koristi i rizike cijepljenja te onih ispitanika koji imaju veći stupanj kolektivne odgovornosti. Također, najveći dio već cijepljenih i onih koji će se cijepiti protiv COVID-19 su se cijepili i protiv gripe u proteklih pet godina.

Povjerenje u sigurnost cjepiva i društvena odgovornost

Na skali od 1 do 7 ispitanici su povjerenje u sigurnost cjepiva ocijenili visokom ocjenom 5,4, a istu ocjenu su dali i važnosti procjene rizika i koristi od cijepljenja prije donošenja odluke o cijepljenju. Povjerenje u sigurnost cjepiva protiv COVID-19 kod zdravstvenih radnika ukazuje na visok stupanj povjerenja ne samo u cjepivo već u regulatorni proces i rezultate znanosti. Jedan od psiholoških prediktora odluke o cijepljenju je i samozadovoljstvo pojedinca tj. njegov osjećaj da njegovo zdravlje ova zarazna bolest ne može ugroziti. Ono se odražava kroz stav da je cijepljenje nepotrebno, jer COVID-19 nije velika prijetnja. Podrška ovom stavu kod zdravstvenih djelatnika vrlo je niska i iznosi samo 12 %. Četvrti prediktor odluke o cijepljenju je svijest o kolektivnoj odgovornosti tj. motivacija da vlastitim cijepljenjem zdravstveni djelatnici pridonesu smanjenju prijenosa bolesti i tako zaštite druge. Taj stav dijeli 76 % ispitanika.  http://bit.ly/Pogledaj_što_misle_o_cijepljenju_protiv_COVID19

Istraživanje smo proveli u sklopu javnozdravstvene kampanje „Imaš znanje, budi primjer!“ koju provodimo s osam zdravstvenih komora, a čiji je cilj detaljno informiranje zdravstvenih radnika o cijepljenju. Nositelji javnozdravstvene kampanje (njihovi članovi su sudjelovali u istraživanju) su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

[1] U zdravstvu ukupno radi 73 tisuće zdravstvenih djelatnika (ovaj broj ne uključuje nezdravstvene djelatnike zaposlene u zdravstvu)